Tematski pokazatelj JADRANSKO MORE, PRIOBALJE I OTOCI (godina 2012.)
OCJENA STANJA U PODRUJU
Ocjena stanja u području
Zaključak
Ostvaruje li se održivo gospodarenje jadranskim morem, obalom i otocima?
Jesu li stvoreni uvjeti za integrirano upravljanje koji na uravnotežen način potiče očuvanje i iskorištavanje prirodnih resursa?
Povratak na popis tematskih pokazatelja
Stanje osnovnih fizikalno-kemijskih i bioloških parametara u području prijelaznih, priobalnih i otvorenih voda Republike Hrvatske prati se već više desetljeća kroz različite monitoring programe kao što su „Kontrola kakvoće priobalnog mora- Projekti Vir-Konavle i Pag-Konavle, 1976-2012“, „Nacionalni monitoring projekt Jadran, 1998-2010“, Jadranski projekt – Faza I i II, 2007-2009 i 2013-2014“ te „Sustavno ispitivanje stanja prijelaznih i priobalnih voda prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama, 2008- “. Koristeći rezultate ovih monitoring programa u tablici 1 prikazano je ekološko stanje za 20 postaja istraživanih tijekom razdoblja 2003. do 2012. godine.
Tablica 1. Ocjena ekološkog stanja istraživanih postaja u području prijelaznih, priobalnih i otvorenih voda prema trofičkom indeksu TRIX za razdoblje od 2003. do 2012. godine
Ocjena ekološkog stanja donijeta je na osnovi multimetrijskog indeksa TRIX koji uključuje stanje otopljenog kisika, koncentracije hranjivih soli dušika i fosfora te koncentracije klorofila a u gornjem sloju vodenog stupca od površine do 10m dubine. Ovaj indeks razvijen je 1998. godine (Vollenweider i sur., 1998) i najviše se primjenjuje u mediteranskim zemljama (Italija, Portugal španjolska, Albanija, Alžir i Turska).
Ako analiziramo rezultate višegodišnjih istraživanja iz tablice 1, možemo reći da je na petnaest od dvadeset postaja tijekom cjelokupnog razdoblja ustanovljeno najbolje, tj. vrlo dobro stanje. Postaje, na kojima je ovakvo stanje ustanovljeno raspoređenu su duž čitave hrvatske obale (od postaje OC01, ispred Dubrovnika do postaje OC20 u sjevernom Jadranu) (Slika 1).
Ako analiziramo rezultate višegodišnjih istraživanja iz tablice 1, možemo reći da je na petnaest od dvadeset postaja tijekom cjelokupnog razdoblja ustanovljeno najbolje, tj. vrlo dobro stanje. Postaje, na kojima je ovakvo stanje ustanovljeno raspoređenu su duž čitave hrvatske obale (od postaje OC01, ispred Dubrovnika do postaje OC20 u sjevernom Jadranu) (Slika 1).
Slika 1. Položaj istraživanih postaja tijekom razdoblja od 2003. do 2012. godine
Među postajama na kojima je tijekom čitavog razdoblja ustanovljeno vrlo dobro ekološko stanje nalaze se skoro sve postaje iz područja priobalnih voda (izuzev postaja OC06 u Kaštelanskom zaljevu i OC15 u Bakarskom zaljevu), kao i postaje u otvorenim vodama. Za razliku od ovih područja, stanje na postajama u prijelaznim vodama bilo je nešto slabije, tj. u rasponu od dobrog do umjereno dobrog stanja, međutim i ovdje su ustanovljene iznimke, kao što je postaja OC04 u prijelaznim vodama rijeke Cetine na kojoj je ekološko stanje tijekom cjelokupnog razdoblja bilo vrlo dobro.
Posebno je potrebno istaknuti da s ovakvim rezultatima istraživanja načelno možemo biti zadovoljni, posebice ako se u obzir uzme činjenica da loše ili vrlo loše ekološko stanje nije zabilježeno niti na jednoj postaji. Međutim, kod pojedinih postaja na kojima je povremeno ustanovljeno ekološko stanje lošije od vrlo dobrog, uz određene bi se mjere još moglo poboljšati.
Posebno je potrebno istaknuti da s ovakvim rezultatima istraživanja načelno možemo biti zadovoljni, posebice ako se u obzir uzme činjenica da loše ili vrlo loše ekološko stanje nije zabilježeno niti na jednoj postaji. Međutim, kod pojedinih postaja na kojima je povremeno ustanovljeno ekološko stanje lošije od vrlo dobrog, uz određene bi se mjere još moglo poboljšati.
Zaključak
Ekološko stanje na većini istraživanih postaja tijekom zadnjih deset godina može se opisati najboljom ocjenom, tj. kao vrlo dobro. Razlog tome su povoljno ciklonalno strujanje relativno čistih vodenih masa iz istočnog Sredozemlja uz našu obalu, dotoci rijeka s prirodno niskim koncentracijama hranjivih tvari, kao i niski ili umjereni antropogeni pritisci s kopna uslijed razmjerno slabe naseljenosti područja Jadranskog sliva. Nešto slabije stanje (od dobrog do umjereno dobrog) ustanovljeno je samo na nekoliko postaja u poluzatvorenim zaljevima u kojima prikupljanje i odvodnje otpadnih voda u potpunosti nisu riješeni.
Ostvaruje li se održivo gospodarenje jadranskim morem, obalom i otocima?
Da bi se moglo ostvarivati održivo gospodarenje Jadranskim morem, obalom i otocima trebalo bi imati potrebne zakonske i podzakonske propise. To se ne može reći jer je za sada jedino usvojena Strategija održivog razvitka (NN 30/09), a jaš uvijek nisu usvojeni pojedini neophodni akcijski planovi za provođenje ciljeva naznačenih u Strategiji.
Jesu li stvoreni uvjeti za integrirano upravljanje koji na uravnotežen način potiče očuvanje i iskorištavanje prirodnih resursa?
Zakon o prostornom uređenju i gradnji je definicijom ZOP-a spriječio neracionalno širenje gradnje u priobalnom prostoru, dok ga s druge strane Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama demantira jer prihvaća sve izgrađeno u prostoru bez obzira na kvalitetu izgradnje. Iz tih nastojanja je vidljivo da se prostor deklarativno štiti, a s druge strane se omogućava devastacija jer se doživljava kao socijalna kategorija. Stoga u budućnosti treba između deklarativnih zabrana i popuštanja na socijalnoj razini pronaći ispravan stav koji će uravnotežiti situaciju.